Ko su vilenjaci Djeda Mraza? Njihova historija, njihovi poslovi i najpoznatiji među njima

Ko su vilenjaci Djeda Mraza?

To su pomoćnici Djeda Mraza. Po tradiciji, oni prave igračke u radionici na Sjevernom polu i brinu o njegovim sobovima. Prikazuju ih kao malene, obučene u zeleno ili crveno, sa šiljatim ušima i šiljatom kapicom. Priče im pripisuju dug život: nekoliko stotina godina, ponekad i hiljade.

Njihova porodica je stara. Engleska riječ „elf“ dolazi od staronordijskog *álfar*, bića iz germanske mitologije mnogo starijih od Božića. Francuska riječ „lutin“ potječe, prema rječniku Trésor de la langue française, od latinskog *Neptunus* i u srednjem vijeku je označavala malog noćnog demona, više nestašnog nego zlog. U Skandinaviji se božićni pomoćnici zovu drugačije: *nisse* u Danskoj i Norveškoj, *tomte* u Švedskoj. Historija tih duhova sa salaša, kojima se na Badnje veče ostavlja zdjela kaše, ispričana je u tekstu je li Djed Mraz vilenjak.

Njihova odjeća mnogo duguje televiziji. Godine 1964. film „Rudolph, sob crvenog nosa“ u produkciji Rankin/Bass oblači vilenjake u šarena odijela i kape u obliku kupe. Film „Vilenjak“ (Elf) preuzima taj kostim do detalja 2003. godine, s glumcima snimljenim u prisilnoj perspektivi kako bi izgledali manji.

Nisu svi vilenjaci radnici u radionici. Na Islandu trinaest posjetilaca silazi s planine, jedan za drugim, tokom trinaest dana prije Božića, a djeca stavljaju cipelu na prozor kako bi dobila slatkiš. Predstavljamo ih u tekstu donosioci poklona širom svijeta.

Od kada Djed Mraz ima vilenjake?

Pjesma iz 1823, „A Visit from St. Nicholas“, samog Djeda Mraza naziva „a right jolly old elf“, veseli stari vilenjak, ali mu ne daje nijednog pomoćnika. Vilenjaci radnici dolaze generaciju kasnije. Najstarija priča koju smo pronašli izlazi u božićnom broju Harper's Weeklyja iz 1857, pod naslovom „The Wonders of Santa Claus“. Portal za lokalnu historiju Morristown Green, koji se oslanja na zbirke North Jersey History & Genealogy Centera, u njoj vidi prvi detaljan opis svakodnevnog života svetog Nikole.

U tom tekstu svetac živi na vrhu brda, u kući u kojoj vilenjaci spremaju „kolače, bombone i igračke kojima će napuniti čarape“: kolica i lutke, zviždaljke, ptice i slonove. Natpis na ulazu upozorava: ovdje ne ulazi niko ko predugo leži u krevetu. A ako djeca dođu uhoditi radionicu, vilenjaci odmah stanu i nestanu „u ledenoj izmaglici“. Zanimljiv detalj: 1857. svetac još ne živi na Sjevernom polu, a priča kaže da je rođen u Njemačkoj.

1. 1812.Braća Grimm objavljuju bajku „Patuljci i obućar“, o dvojici malih ljudi koji rade noću, uoči Božića.
2. oko 1855.Louisa May Alcott piše zbirku „Christmas Elves“, koja nikad nije objavljena i danas je izgubljena.
3. 1857.Harper's Weekly opisuje vilenjake koji prave igračke i slatkiše u svečevoj kući.
4. 1866.Thomas Nast crta radionicu Djeda Mraza u djelu „Santa Claus and His Works“.
5. 1873.Božićna naslovnica časopisa Godey's Lady's Book prikazuje Djeda Mraza okruženog igračkama i vilenjacima.
6. 1902.L. Frank Baum daje Djedu Mrazu četiri čarobna pomoćnika.
7. 1932.Walt Disney izdaje kratki film „Santa's Workshop“.

Priča o Alcottovoj i o naslovnici iz 1873. detaljno je opisana u tekstu je li Djed Mraz vilenjak. Ovdje je važan datum: oko 1860, u New Yorku, ideja o timu pomoćnika već je ustaljena.

Šta rade vilenjaci Djeda Mraza?

Prvi posao je radionica. Dana 29. decembra 1866. Thomas Nast u Harper's Weeklyju objavljuje dvostranu ilustraciju „Santa Claus and His Works“. Kada su njegovi crteži 1890. sabrani u knjigu, preštampani su i natpisi: na njima piše „Work-shop“, radionica, ali i „Santa Claus stable“, štala, te „Account book, record of behaviour“, knjiga vladanja. Tri službe moderne radionice već su tu: izrada, briga o životinjama i vođenje evidencije.

Sedam godina kasnije, naslovnica časopisa Godey's Lady's Book iz decembra 1873. prikazuje radionicu u punom jeku, s natpisom: „Here we have an idea of the preparations that are made to supply the young folks with toys at Christmas time.“ Vilenjaci su tu specijalizirani radnici. Filmovi 20. stoljeća dodat će i druga radna mjesta, od elektronskih igračaka do pilota pratnje.

Velike radionice u selu

• Pogon: konjići za ljuljanje, lutke, vozovi i igre, prema spisku sastavljenom s djecom. Naš spisak igračaka daje vam uvid.
• Štala: hraniti sobove, provjeravati opremu, pripremiti saonice za noć 24. decembra.
• Pošta: otvoriti, razvrstati i složiti svako pismo Djedu Mrazu.
• Registar: zapisati dobra djela tokom godine, uz pomoć detektora dobre djece.
• Pakovanje: papir, trake i etikete, posljednja stanica prije polaska.

Možete obići radionice na karti sela, a zatim svratiti i pozdraviti ekipu na stranici vilenjaka.

Kako se zovu pomoćnici Djeda Mraza u Baumovoj bajci?

Godine 1902. L. Frank Baum, autor Čarobnjaka iz Oza, objavljuje „The Life and Adventures of Santa Claus“, s ilustracijama Mary Cowles Clark. U toj bajci Claus je nahoče koje odgaja nimfa Necile u šumi Burzee. Za njegove prve igračke uključuje se sav čarobni narod: Rylovi mu daju boje, Knookovi mu biraju mekano drvo, a Vile mu donose pile, dlijeta i drugi alat.

Na kraju knjige Djed Mraz dobija četiri stalna pomoćnika, po jednog iz svakog naroda. Baum ih ne naziva vilenjacima, ali oni su zaista preci današnjeg tima, s već podijeljenim zaduženjima.

• Kilter, piksi, dar Aka, Gospodara šuma svijeta. Baum kaže da je „tih i brz“, i upravo on skuplja dječija pisma.
• Peter, Knook, kojeg šalje knez Knookova, čuvara divljih životinja.
• Nuter, Ryl, kojeg šalje knez Rylova, čuvara cvijeća.
• Wisk, vila, koju šalje kraljica Vila. Ona predlaže da se kroz zidove ulazi u kuće bez dimnjaka.

Bajka čuva čak i trag ideje za igračku koja dolazi od čarobnog bića: Necile predlaže da lutke govore „tata“ i „mama“. Ostali talenti koje Baum pripisuje Djedu Mrazu sabrani su u tekstu koje moći ima Djed Mraz.

Postoje li vilenjaci Djeda Mraza u stvarnom životu?

Neki čak imaju i platnu listu. U Francuskoj pošta La Poste svake jeseni ponovo otvara Sekretarijat Djeda Mraza u Libourneu, u departmanu Gironde. Prema njenom saopćenju od 18. novembra, Djed Mraz i njegovih 60 vilenjaka vratili su se na posao 19. novembra 2025. kako bi odgovorili na stotine hiljada pisama pristiglih iz cijelog svijeta. Djeca su mogla pisati do 20. decembra. Vilenjaci odgovaraju i na engleskom.

U Kanadi je ekipa mnogo brojnija. Godine 2013. Kanadska pošta (Canada Post) najavila je 9.000 poštanskih vilenjaka, zaposlenika i penzionera volontera koji su programu već poklonili više od 226.000 sati. Od 1982. primili su više od 21,8 miliona pisama i mogu odgovarati na više od 30 jezika, uključujući Brailleovo pismo.

U Sjedinjenim Državama gradić Santa Claus u Indiani ima vlastitu poštu od 1856. godine. Volonteri nazvani „Santa's Elves“ ondje odgovaraju svakom djetetu koje piše, a ta tradicija seže barem do 1914. Cijela historija ove pošte ispričana je u tekstu historija pisama Djedu Mrazu.

Koji su vilenjaci najpoznatiji?

Najdraži je možda Hermey. U lutkarskom animiranom filmu „Rudolph, sob crvenog nosa“, prvi put prikazanom na NBC-ju 6. decembra 1964. u okviru serijala General Electric Fantasy Hour, ovaj vilenjak napušta radionicu jer sanja da postane zubar. U scenarijima piše upravo „Hermey“, iako ga neke knjige zovu „Herbie“.

Na filmu se glavni vilenjak zove Bernard u filmu „Djed Mraz“ (The Santa Clause) iz 1994. Igra ga David Krumholtz, tada šesnaestogodišnjak, jer serijal filmova uloge vilenjaka povjerava djeci i tinejdžerima. Godine 2003. film „Vilenjak“ (Elf) priča priču o Buddyju, čovjeku odgojenom među vilenjacima. Njegov put ispričan je u tekstu je li Djed Mraz vilenjak.

Najnoviji stanuje po kućama. Nestašni vilenjak, u SAD-u poznat kao „Elf on the Shelf“, rođen je 2005: te godine Carol Aebersold objavljuje knjigu koja se prodaje s figuricom, u kojoj vilenjak pazi na djecu i izvještava Djeda Mraza. Portal Futura bilježi da je iste godine u Quebecu jedan djed crtao tragove u snijegu kako bi unuke uvjerio da je tuda prošao vilenjak. Roditelji će pravila i ideje naći u našem vodiču o nestašnom vilenjaku.