Godine 1903. mali Amerikanac po imenu Ralph Bates Silloway završava pismo Djedu Mrazu neobičnom rečenicom: „Svake večeri te vrebam u peći.“ Shvatio je pravilo: Djed Mraz dolazi onuda kuda izlazi dim, čak i kad je ostala samo cijev.
To pravilo nije nimalo očito. Posjetilac koji se umaže čađu da bi ušao, iako ulazna vrata postoje, prilično je neobična stvar. Ono ipak ima dugu historiju, satkanu od ognjišta koje je grijalo cijelu porodicu, vilenjaka koji su prolazili kroz odžak, biskupa koji je potajno bacao zlato i nekoliko njujorških pisaca. Naši arhivari su dokumente iz dosjea složili po redu.
Zašto Djed Mraz ulazi kroz dimnjak?
Zato što je stoljećima kamin bio središte kuće. Uz njega se kuhalo, grijalo i pričale priče. Francuski jezik čuva taj trag: rječnik Trésor de la langue française datira riječ „foier“, koja označava ognjište kamina, oko 1135. godine, a 1572, kod Ronsarda, bilježi značenje „mjesto gdje živi porodica“. Riječ „foyer“ označava i vatru i one koji žive oko nje.
Decembar je tu ulogu još više jačao. Medievistkinja Karin Ueltschi, s Univerziteta u Reimsu, citira Maupassanta, koji je u tom mjesecu vidio „crnu rupu na dnu godine“, kad se čovjek zatvori kod kuće „pokraj ognjišta“. Tu se palio božićni panj, običaj čiji prvi detaljan opis daje jedan student iz Basela 1597. godine i koji je, kako ona podsjeća, podrazumijevao ognjište u kući.
Noću su vrata bila zaključana, a kapci zatvoreni. Odžak je ostajao jedini otvor prema vani, a prije svega prema nebu. Za lik koji putuje zrakom to je najlogičniji ulaz koji postoji: spusti se na krov, a put vodi pravo dolje do mjesta gdje je porodica ostavila svoje cipele.
Ko je silazio kroz dimnjak prije Djeda Mraza?
Djed Mraz nije izmislio taj put. Časopis Mental Floss, koji je prikupio predaje o toj temi, citira francuskog učenjaka iz 15. stoljeća, Petrusa Mamorisa, prema kojem vještice, vilenjaci i slična bića nisu ulazili u kuće prolazeći kroz zidove, nego kroz dimnjak. U renesansnim pričama vile se pojavljuju kroz odžak, a vještice tuda odlijeću na metli na svoj sabat.
- U Škotskoj i Engleskoj brownie, kućni duh, sprema kuću dok porodica spava, a ulazi kao što i izlazi: kroz dimnjak.
- U Sloveniji škrat, duh koji može mijenjati oblik, silazi kroz odžak u plamenom obliku kako bi donio bogatstvo porodicama koje mu se dopadnu.
- Kod Kelta je bodach bauk koji se uvlači u dimnjak da bi odnio neposlušnu djecu.
- U Grčkoj kalikandžari, nestašni duhovi, silaze kroz dimnjake tokom dvanaest dana između Božića i Bogojavljenja.
- U Pennsylvaniji, među njemačkim doseljenicima, Belsnickel plaši nevaljalu djecu; Philadelphia Gazette 19. decembra 1827. piše da se on „uvlači u dimnjak u vilinski sat, u ponoć“.
U Italiji Befana čini isto u noći s 5. na 6. januar, puneći čarape dobre djece. Njenu priču pričamo u tekstu donosioci poklona širom svijeta. Djed Mraz, dakle, stiže u kuću u kojoj je dimnjak već odavno vrata za noćne posjetioce, i dobre i zle.

Je li sveti Nikola zaista bacio zlato u dimnjak?
Najpoznatija legenda o Nikoli, biskupu Mire rođenom prema tradiciji oko 270. godine, govori o osiromašenom ocu koji ne može dati miraz svojim trima kćerima. Bez miraza ne mogu se udati. Tri puta, noću, biskup ubaci kesu zlata u kuću, a da se ne pokaže. Njegov život opisujemo u tekstu ko je bio sveti Nikola.
Put zlata mijenja se od verzije do verzije, a St. Nicholas Center, koji prikuplja priče o svecu, objavljuje obje. U njegovoj dužoj priči prva kesa uleti kroz otvoren prozor i padne u čarapu ostavljenu da se suši pred vatrom. U kratkoj verziji za djecu prva kesa ostavljena je na pragu, druga ubačena u dimnjak, a treća kroz prozor dok otac stražari.
Prema Mental Flossu, stare verzije uglavnom govore o prozoru, a dimnjak preovladava kasnije. St. Nicholas Center precizira da neke verzije govore o cipeli umjesto o čarapi, što bi objasnilo evropski običaj ostavljanja cipela za sveca.
Uletjela je kroz otvoren prozor i pala u čarapu ostavljenu pred vatrom da se osuši.
Zašto su se cipele stavljale pred kamin?
Mnogo prije čarapa bile su cipele. St. Nicholas Center opisuje stari običaj stavljanja oraha, jabuka i slatkiša u cipele ostavljene kraj kreveta, na prozoru ili pred ognjištem. U 17. stoljeću običaj je dobro ukorijenjen u Ujedinjenim provincijama, kako pokazuje jedna slavna slika.
Rijksmuseum u Amsterdamu čuva prizor tog jutra. Na slici „Nikoljdan“, koju je Jan Steen naslikao između 1665. i 1668, djevojčica stišće kofu punu slatkiša, dok jedan dječak plače lijevo: u cipeli je našao samo šibu, svežanj pruća. Kraj kamina mladi pjevaju pjesmu o Sinterklaasu.
U Francuskoj su to bile klompe ili cipele. Ured za francuski jezik Quebeca (Office québécois de la langue française) to bilježi u svom članku o božićnoj čarapi: kod Francuza su djeca stavljala klompu ili cipelu kraj kreveta ili kamina. George Sand, rođena 1804, u djelu Historija mog života, objavljenom 1855, priča da je čekala da se „kroz cijev kamina“ spusti „mali Djed Mraz“, a da je sutradan prvo pogledala svoju cipelu „na rubu ognjišta“. U njoj bi našla mali kolač, narandžu ili lijepu crvenu jabuku.
Ovaj detalj je važan. U Francuskoj, početkom 19. stoljeća, Djed Mraz već prolazi kroz odžak, nekoliko godina prije američke pjesme iz 1823. Okačena čarapa je anglosaksonski običaj, koji korak po korak pratimo u tekstu historija božićnih čarapa.

Kada je Djed Mraz počeo silaziti kroz dimnjak?
U Sjedinjenim Državama ideja se gradi u New Yorku za petnaestak godina. Godine 1809. Washington Irving objavljuje svoju Historiju New Yorka, u kojoj holandske porodice uoči Nikoljdana kače čarapu „u dimnjak“ i ujutro je nalaze punu. U revidiranim izdanjima koja slijede svetac se više ne zadovoljava time da ubacuje poklone u dimnjake svojih miljenika: jedne noći u godini, piše Irving, on se „survava niz dimnjake“ potomaka patrijarha.
- 1809.Washington Irving opisuje čarapu okačenu u dimnjak uoči Nikoljdana.
- 1810.Za nikoljdansku večeru New-York Historical Society John Pintard naručuje od Alexandera Andersona sliku sveca, sa slatkišima u čarapama okačenim o kamin.
- 1821.Knjižica The Children's Friend, koju izdaje William B. Gilley, šalje saonice da lete „iznad dimnjaka“; jedna gravura ih prikazuje na krovu.
- 1823.Troy Sentinel bez potpisa objavljuje „A Visit from St. Nicholas“, u kojoj posjetilac silazi kroz dimnjak i vraća se istim putem.
Pjesma iz 1823. pretvara ideju u prizor. Čarape su „pažljivo okačene o kamin“, posjetilac silazi „u jednom skoku“, a njegova krznena odjeća je „sva umrljana pepelom i čađu“. Tiho puni čarape, zatim stavi prst na stranu nosa, klimne glavom i vrati se kroz odžak. Tekst, koji je 1837. pripisan Clementu Clarkeu Mooreu i uvršten u njegovu zbirku iz 1844, detaljno je opisan u tekstu historija pjesme „Noć prije Božića“.
Niz dimnjak sveti Nikola sletje u jednom skoku.
Jedan detalj čini prizor uvjerljivim: kod Moorea je posjetilac „veseli stari vilenjak“, sa „saonicama u malom“ i „osam sićušnih sobova“. Mali lik bez muke prolazi kroz odžak. Kada mu ilustratori, s Thomasom Nastom na čelu od 1863, daju ljudsku visinu, dimnjak odjednom postaje uži. Kolumnista Justin Fox u tome vidi porijeklo te malo vjerovatne slike krupnog čovjeka zaglavljenog u odžaku.
Kako Djed Mraz ulazi u kuću bez dimnjaka?
Pitanje je gotovo jednako staro kao i pjesma. Prema časopisu New England Today, peći od lijevanog željeza šire se u Sjedinjenim Državama 1830-ih i 1840-ih: štedljivije od otvorenog ognjišta, trebaju im samo uske cijevi, a djeca se pitaju može li se Djed Mraz provući kroz cijev od peći.
Godine 1893. jedan uvodnik u Harper's Weeklyju zabrinut je: s dolaskom zatvorene peći trebalo je za sveca predvidjeti „drugi način ulaska osim dimnjaka“. Deset godina kasnije Ralph Bates Silloway i dalje vreba svog u peći. Danas je problem širi. Kolumnista Justin Fox iz Bloomberga zabilježio je 2020. da je samo 39 % novih porodičnih kuća izgrađenih u Sjedinjenim Državama 2019. imalo kamin, najmanje otkako to prati Biro za popis stanovništva, od 1973.
Odgovori porodica
- Čarobni ključ: Djed Mraz otvara ulazna vrata posebnim ključem. Portal Romper ga je 2019. opisao kao božićnu tradiciju koju djeci treba predstaviti u pismu ili adventskom kalendaru.
- Prozor: porodica Justina Foxa ostavljala je jedan pritvoren svakog Badnjeg dana.
- Peć ili njene rešetke: 2023. jedna šestogodišnja djevojčica iz Vermonta objasnila je časopisu New England Today da Djed Mraz, budući da je čaroban, prolazi kroz male rupice na peći.
- Vrata i rezervni ključ: jedan dječak iz Mainea, čiji je kamin zazidan, uvjeravao je isti časopis da Djed Mraz koristi rezervni ključ.
- Jednostavno magija: objašnjenje koje prihvata većina roditelja, pod uslovom da djeca spavaju.
Uveče 24. decembra Santa Tracker pokazuje njegovu turu od krova do krova, s dimnjakom ili bez njega. A za još jedno logističko pitanje koje se često ponavlja pogledajte kako Djed Mraz podijeli sve poklone u jednoj noći.
Izvori
- Mental Floss, Why Does Santa Claus Come Down the Chimney?, 2018.
- New England Today (Yankee), Hearth of the Matter: A Timeline of Santa's Fireplace Challenges, 2023.
- St. Nicholas Center, Three Impoverished Maidens
- St. Nicholas Center, The Legend of Saint Nicholas
- St. Nicholas Center, Origin of Santa Claus
- Rijksmuseum, Jan Steen, Nikoljdan (Het Sint-Nicolaasfeest), 1665-1668.
- Karin Ueltschi, „Quand tu descendras du ciel“: mythologies des enfances et de Noël, Revue Silène, 2024.
- Lexilogos, Père Noël (odlomak iz djela George Sand, Histoire de ma vie)
- Office québécois de la langue française, Vitrine linguistique, bas de Noël
- CNRTL, Trésor de la langue française, etimologija riječi foyer
- Project Gutenberg, Washington Irving, Knickerbocker's History of New York
- Wikipedia, Old Santeclaus with Much Delight
- Project Gutenberg, 'Twas the Night before Christmas: A Visit from St. Nicholas
- The Herald (Bloomberg Opinion, Justin Fox), With fewer chimneys in houses, what's Santa to do?, 2020.
- Romper, What Does Santa Do Without A Chimney? He's Magic, 2019.
- evangelisch.de (epd), Warum Schornsteinfeger als Glücksbringer gelten, 2025.



