„Koliko imaš godina?“ To je jedno od pitanja koja djeca najčešće postavljaju u svojim pismima, odmah poslije pitanja „Jesi li dobio moju listu?“. Zaslužuje pravi odgovor, s datumima, jer Djed Mraz ima pretka kojem znamo rodni grad, biskupsko sjedište, pa čak i približnu visinu.
Taj predak zove se Nikola. Rođen je oko 270. u Patari, na obali Likije, u današnjoj Turskoj, a umro je u Miri 343, prema predaji. Njegove kosti preplovile su Sredozemlje 1087, jedna falanga stigla je u Lorenu jedanaest godina kasnije, a istraživači s Oksforda su 2017. metodom ugljika 14 datirali jedan fragment koji se pripisuje svecu. Arhiv Sjevernog pola ponovo je napravio računicu.
Koliko godina Djed Mraz ima danas?
Najčvršći odgovor polazi od svetog Nikole, biskupa od kojeg je Djed Mraz naslijedio ime i naviku da diskretno daruje. Ekumenski martirologij manastira Bose u Italiji navodi za njega datume „oko 270-343“. Ako računamo od 270, Djed Mraz 2026. slavi oko 1.756 godina.
Riječ „oko“ je važna. Martirologij piše „oko 270“: godina je procjena, a ne datum prepisan iz izvoda iz matične knjige rođenih. Otuda formula koju možemo dati bez varanja: Djed Mraz ima više od 1.750 godina. Ako računamo od njegove smrti 343, Nikoljdan 2026. pada 1.683 godine kasnije.
Može se računati i drukčije. Ako krenemo od modernog lika, onog iz pjesme „A Visit from St. Nicholas“ objavljene 23. decembra 1823. u listu Sentinel iz Troya (New York), on ima nešto više od 200 godina. Ako krenemo od Coca-Colinog Djeda Mraza kojeg je Haddon Sundblom naslikao 1931, nema ni sto. Sva tri odgovora su tačna, ali samo prvi priča cijelu priču, koju razotkrivamo u tekstu prava priča o Djedu Mrazu.
Koje godine je rođen Djed Mraz?
Prema predaji, Nikola se rodio oko 270. u Patari, u Likiji, oblasti na jugozapadu Male Azije. Zatim postaje biskup Mire, drugog likijskog grada. Godine 325. učestvuje na saboru u Nikeji, prema martirologiju iz Bosea. Jedna priča, koju prenosi Irish Times, kaže da se ondje potukao s Arijem, čije je učenje dijelilo biskupe, ali ta epizoda pripada prije pripovijesti nego arhivu.
- oko 270.Nikola se rađa u Patari, u Likiji.
- 325Nikola učestvuje na saboru u Nikeji.
- 343Nikola umire, jednog 6. decembra.
- 1087Njegove kosti prenesene su u Bari, u Italiji.
- 1098Prema predaji, Aubert de Varangéville donosi jednu falangu u Lorenu.
- 1823U Troyu, u saveznoj državi New York, objavljena je pjesma „A Visit from St. Nicholas“.
- 1962Francuska pošta (PTT) organizuje službu za pisma Djedu Mrazu.
Tačan datum rođenja, dan i mjesec, ne navodi nijedan pouzdan stari izvor. Zato se njegov praznik ne slavi na dan rođenja, nego na dan smrti.

Kada je rođendan Djeda Mraza?
Dvadeset peti decembar nije rođendan Djeda Mraza: Božić slavi rođenje Isusa. Datum koji pripada Nikoli je 6. decembar. Martirologij iz Bosea to jednostavno kaže: 6. decembar je dan kada je Nikola umro, 343. godine. Drugi praznik, 9. maja, podsjeća na dolazak njegovog tijela u Bari.
U Francuskoj taj datum najbolje čuva Lorena. Sveti Nikola je tamo zaštitnik stanovnika Lorene, a velika parada u Nancyju održava se oko 6. decembra, navodi službena stranica francuskog turizma. Drugdje u Francuskoj često ga prati lik po imenu Père Fouettard. O tim običajima detaljnije pričamo u rubrici naše božićne tradicije.
Mnoge porodice tako imaju dva datuma: 6. decembar za sveca i njegovu paradu, i noć s 24. na 25. za Djeda Mraza. Djeca koja mu žele čestitati rođendan mogu izabrati datum koji im se sviđa i napisati to u svom pismu.
S koliko godina je umro sveti Nikola?
Između 270. i 343. računica daje oko 73 godine. Kosti potvrđuju taj red veličine. Godine 1957, tokom restauratorskih radova u bazilici u Bariju, italijanski profesor anatomije Luigi Martino pregledao je posmrtne ostatke, uz rendgenske snimke i mjerenja lobanje. Kako ostaci danas više nisu dostupni, upravo su njegovi podaci 2016. poslužili timu Face Laba Univerziteta John Moores u Liverpoolu, koji vodi Caroline Wilkinson, da rekonstruiše svečevo lice.
Rezultat, koji je Irish Times prenio 23. decembra 2016, opisuje čovjeka koji je umro sa nešto više od 70 godina. Bio je visok oko 1,62 m (5 stopa i 4 inča), što je bila prosječna visina za to doba, i vitke građe. Patio je od hroničnog artritisa kičme i karlice, čestog u toj dobi.
Upada u oči jedan detalj: nos. Bio je slomljen i krivo srastao, što mu je, prema Caroline Wilkinson, davalo „karakterističan nos i grubo lice“. Djed Mraz s čestitki ima okrugao i crven nos. Njegov predak imao je kriv nos.
- Starost u času smrti: nešto više od 70 godina, oko 73 ako uzmemo 270-343.
- Visina: oko 1,62 m.
- Zdravlje: hronični artritis kičme i karlice.
- Lice: slomljen nos, asimetrično srastao.
Gdje se nalaze posmrtni ostaci svetog Nikole?
Nikola je prvo sahranjen izvan grada Mire. Godine 1087. njegove kosti odnesene su u Bari, u Apuliji, gdje počivaju u bazilici San Nicola. Crkva San Nicolò na Lidu u Veneciji sa svoje strane čuva do 500 fragmenata, za koje jedna anatomska studija smatra da dopunjuju one iz Barija, prema Popular Archaeology.
I Lorena ima svoj dio. Prema predaji, Aubert de Varangéville donosi jednu svečevu falangu 1098, a ona se danas čuva u Saint-Nicolas-de-Portu, blizu Nancyja. Baza Palissy francuskog Ministarstva kulture opisuje relikvijar u obliku ruke u kojem se nalazi: zlatarski rad iz 1892, potpisan od Henrija Bosserta, zlatara iz Nancyja, ukrašen dijamantima i smaragdom, postavljen na drveno postolje presvučeno crvenim baršunom.
U decembru 2017. Tom Higham i Georges Kazan s Univerziteta u Oksfordu datirali su metodom ugljika 14 mali fragment karlice koji se pripisuje svecu. Stigao je iz Lyona i pripada ocu Dennisu O'Neillu iz crkve St. Martha of Bethany u Morton Groveu, u Illinoisu. Presuda: kost zaista potiče iz 4. vijeka, iz doba Nikoline smrti. Georges Kazan rekao je da je „uzbudljivo“ pomisliti da bi tako stare relikvije mogle biti autentične, dok je njegov kolega zadržao naučničku opreznost.
Nauka ne može definitivno dokazati da jeste, može samo dokazati da nije.

Je li Djed Mraz još živ?
Pitanje ima dva odgovora, zavisno od toga govorimo li o biskupu ili o liku. Prema predaji, biskup Nikola umro je u Miri 343. Djed Mraz, međutim, nikad nije prestao primati poštu, a vrlo ozbiljne institucije organizovale su se kako bi mu odgovarale.
Prije njih bili su poštari. Početkom pedesetih godina Magdeleine Homo, upraviteljica pošte u mjestu Veules-les-Roses (Seine-Maritime), sama odgovara na pisma upućena Djedu Mrazu. Potpisuje se kao „Djed Mraz“, lijepi stare marke i dodaje oznaku „avionom“ da bi sve izgledalo uvjerljivije. Njena poštarica, Juliette Leboucher, koja poznaje sve porodice u mjestu, pomaže joj da svakom djetetu da savjete po mjeri. Oko 1958. uprava joj zvanično dozvoljava da nastavi, sve dok je bujica pisama ne nadvlada.
U Francuskoj službu za pisma Djedu Mrazu 1962. organizuje Jacques Marette, ministar pošta i telekomunikacija (PTT). Njegova sestra, pedijatrica Françoise Dolto, koja je i sama s pet godina pisala Djedu Mrazu tražeći malu poštarsku kutiju, sastavlja prvi odgovor poslan djeci, prema studiji Antoinea Georgeta i Valérie-Inés de La Ville za Komitet za historiju francuske pošte. Već 1962. otpremljeno je 2.000 čestitki. Godine 1963. služba prima 18.300 pisama. Dana 20. marta 1967. centar koji obrađuje tu poštu seli iz Pariza u Libourne, u departmanu Gironde. Godine 1968, godine štrajkova, služba je otkazana i 96.000 pisama ostaje bez odgovora. Naziv „Sekretarijat Djeda Mraza“ (Secrétariat du Père Noël) prvi put se pojavljuje u januaru 1970.
U Sjedinjenim Državama ministar pošta Frank Hitchcock u novembru 1911. dozvoljava da se pisma upućena Djedu Mrazu (Santa Claus) predaju onima koji žele na njih odgovoriti, a zatim tu dozvolu obnavlja 1912, godine u kojoj USPS pokreće svoj program. A od 1955. vojnici prate njegov let: Searsov oglas objavljen u Colorado Springsu greškom je naveo broj jedne komandne linije, i pukovnik Harry Shoup se javio. Njegova kćerka Pam Farrell sjeća se tankog glasića: „Is this Santa Claus?“. Praćenje postoji i danas, a možete ga pronaći u našem Santa Trackeru.
Zašto Djed Mraz izgleda kao starac?
Zato što je uvijek bio tako prikazivan. Ikonopisci su Nikolu slikali kao proćelavog starca sa zaobljenom bradom. Pjesma iz 1823. naziva ga „a right jolly old elf“, starim veselim vilenjakom, s bradom „bijelom kao snijeg“. Detalji njegove garderobe ispričani su u tekstu zašto je Djed Mraz obučen u crveno.
Kada je 1931. Haddon Sundblom počeo slikati Djeda Mraza za Coca-Colu, za model je uzeo svog prijatelja Loua Prentissa, penzionisanog prodavača. Mental Floss primjećuje da taj Djed Mraz ima rumene obraze i bore koje ga čine ljudskijim od prethodnika. Lice koje poznaju generacije djece, dakle, lice je starca u penziji, što se poklapa sa starošću biskupa iz Mire u času smrti, nešto više od 70 godina.
Prije njega Thomas Nast je već odredio starost lika. Od 1863. do 1886, u Harper's Weeklyju, crta debeljuškastog, prilično niskog Djeda Mraza s gustom bijelom bradom. Sićušni vilenjak iz pjesme iz 1823, dovoljno malen za minijaturne saonice, malo-pomalo nestaje sa slika: ostaje veseli djed, ni mlad ni krhak, kojeg prepoznajemo na prvi pogled.
Lik ne stari od slike do slike: Djed Mraz iz 1931. i današnji imaju istu prividnu starost. Da saznate više, najjednostavnije je da ga to sami pitate u razgovoru s Djedom Mrazom.
Izvori
- Manastir Bose, Ekumenski martirologij, „Nikola iz Mire (oko 270-343)“, 6. decembar
- The Irish Times, Patsy McGarry, „The real thing: Scientists recreate Santa Claus's face“, 23. decembar 2016.
- Popular Archaeology, „Could ancient bones suggest Santa was real?“ (Univerzitet u Oksfordu), 6. decembar 2017.
- Ministarstvo kulture Francuske, baza Palissy, „Bras-reliquaire de saint Nicolas“, Saint-Nicolas-de-Port
- Comité pour l'histoire de La Poste, Antoine Georget i Valérie-Inés de La Ville, „L'Opération Père Noël a 50 ans“, 2012.
- United States Postal Service, Postal Bulletin, „Celebrate 100 Years of the Letters to Santa Program“, 2012.
- MPR News / NPR StoryCorps, „NORAD's Santa tracker began with a typo and a good sport“, 2014.
- The Coca-Cola Company, „Haddon Sundblom and the Coca-Cola Santas“
- Academy of American Poets, Poets.org, „A Visit from St. Nicholas“ (1823)
- Mental Floss, Maureen Monahan, „The Holly Jolly History of the Santa Suit“, 2016.
- France.fr (Atout France), „Où fêter la Saint-Nicolas en France?“



