Je li Coca-Cola izmislila Djeda Mraza? Šta kažu datirani dokumenti

Odakle ideja da je Coca-Cola izmislila Djeda Mraza?

Zaključivanje stane u jedan red: Djed Mraz je crveno-bijeli, Coca-Cola također, dakle jedno je kopiralo drugo. Phil Mooney, arhivar Coca-Cole, odgovorio je na to pitanje u listu Atlanta Journal-Constitution. Crvena jeste boja kompanije, i kampanja s crvenim Djedom Mrazom bila je prirodan izbor. Ali kompanija nije stvorila to odijelo.

Cilj iz 1931. bio je komercijalan i vrlo konkretan. Tridesetih godina zima je za gazirana pića bila mrtva sezona. Coca-Cola je tražila razlog da u decembru prodaje osvježavajuće piće. Djed Mraz, kojeg su već poznavala sva američka djeca, bio je idealan ambasador.

Stranica za provjeru činjenica Snopes tvrdnju „savremenog Djeda Mraza stvorila je Coca-Cola“ svrstava u netačne. Njen osnivač, David Mikkelson, podsjeća da je taj lik spoj koji su oblikovali Washington Irving, Clement Clarke Moore, John Pintard i Thomas Nast mnogo prije prve reklame. Njihove uloge opisujemo u pravoj priči o Djedu Mrazu.

Marka uostalom i sama ublažava vlastitu legendu. Na svojoj stranici o historiji objašnjava da je Djed Mraz prije 1931. prikazivan na sve moguće načine, od visokog mršavog čovjeka do pomalo jezivog patuljka. To važi za 19. vijek. Za dvadesete godine 20. vijeka važi mnogo manje, kao što pokazuju dokumenti koji slijede.

Kako je Djed Mraz izgledao prije 1931?

Pjesma „A Visit from St. Nicholas“, objavljena 1823, opisuje malenog lika odjevenog u krzno, bucmastog i nasmijanog, a da nigdje ne navodi boju njegove odjeće. Crvenu donose ilustratori. St. Nicholas Center navodi ilustraciju Roberta Waltera Weira, iz oko 1836. ili 1838, na kojoj je sveti Nikola već u crvenom.

1. 1863Thomas Nast objavljuje svog prvog Djeda Mraza u Harper’s Weeklyju. Časopis se štampa crno-bijelo.
2. 1868Reklama za slatkiše prikazuje Djeda Mraza u crvenom odijelu, prema škotskoj stranici za provjeru činjenica The Ferret.
3. 1870-ihČestitke štampara Louisa Pranga populariziraju crveno odijelo.
4. 1881Nast objavljuje „Merry Old Santa Claus“, okruglog, bradatog Djeda Mraza s lulom u ustima.
5. 1902Naslovnica časopisa Puck od 3. decembra: Djed Mraz u crvenom s bijelim rubom, s potpisom Franka A. Nankivella.
6. 1927New York Times opisuje „standardizovanog“ Djeda Mraza u crvenoj odjeći.

Nastov Djed Mraz iz 1881. nema ništa od reklamnog lika. American Battlefield Trust opisuje figuru na kojoj se još vidi trag rata: vojnička torba na leđima, paradna sablja i kopča pojasa s inicijalima Sjedinjenih Država. Već ima bradu, stomak, lulu i igračke. Nedostaje mu samo boja, koju Harper’s Weekly nije mogao štampati.

Naslovnica Pucka zaslužuje da se na njoj zadržimo. Broj 1344 njujorškog satiričnog časopisa, od 3. decembra 1902, prikazuje Djeda Mraza kako sjedi pod grančicom imele dok ga ljube dvije mlade žene. Nosi crveno odijelo sa zlatnim dugmadima, obrubljeno bijelim krznom, crvene rukavice s jednim prstom, a vreća mu je prepuna: bubanj, lutka i truba. Slika se čuva u Kongresnoj biblioteci. Coca-Cola će se u toj ulozi pojaviti tek dvadeset devet godina kasnije.

Snopes objavljuje i ilustracije iz 1906, 1908. i 1925. na kojima je isti Djed Mraz: gusta brada, crvena odjeća, kapa s bijelim rubom, širok crni pojas. Porijeklu te boje posvećen je naš članak Zašto je Djed Mraz obučen u crveno?.

Je li Djed Mraz bio „standardizovan“ i prije Coca-Cole?

Jeste, i jedne novine su to napisale crno na bijelo. Snopes navodi članak New York Timesa od 17. novembra 1927, objavljen četiri godine prije prve reklame Haddona Sundbloma, pod naslovom „A Standardized Santa Claus Appears to New York Children“.

Prema sažetku koji daje Snopes, novinar primjećuje da su visina, težina i građa njujorških Djedova Mrazova postali gotovo ujednačeni, kao i crvena odjeća, kapuljača i bijeli zalisci.

Članak među obavezne dijelove kostima ubraja i vreću punu igračaka, crvene obraze i nos, čupave obrve i okrugao stomak. Drugim riječima, u New Yorku 1927. sve ono što danas povezujemo sa slikom Coca-Cole već je bilo dio uniforme.

Jedan detalj zabavlja arhivare: Coca-Cola Mooreovu pjesmu na jednoj stranici datira u 1822, a na drugoj u 1823. Oba datuma imaju opravdanje. Tekst kruži u autorovom krugu prije nego što je bez potpisa odštampan u listu Troy Sentinel 23. decembra 1823. Upravo će taj tekst, a ne ideju nekog reklamera, Sundblom ponovo pročitati 1931. da bi oblikovao svog lika.

I sama Coca-Cola već se dvadesetih godina reklamirala za Božić, na stranicama posvećenim prazničnoj kupovini koje je objavljivao, između ostalih, The Saturday Evening Post. U decembru 1930. isti časopis objavljuje ilustraciju Freda Mizena: Djed Mraz iz robne kuće pije Coca-Colu na najvećoj fontani za gazirana pića na svijetu, u robnoj kući Famous Barr u St. Louisu.

Je li neka druga marka koristila Djeda Mraza prije Coca-Cole?

Jeste. White Rock, američka marka mineralne vode i gaziranih pića, tvrdi da je imala reklame s Djedom Mrazom mnogo prije 1931. Na svojoj stranici kompanija navodi dva crno-bijela oglasa iz 1915. i 1916, a zatim tri oglasa u boji iz 1923, 1924. i 1925. Prema njenim riječima, Djed Mraz s ovih posljednjih gotovo je identičan onom Coca-Cole iz 1930. i 1931.

Te datume treba čitati oprezno: dolaze od marke kojoj je itekako u interesu da se postavi na prvo mjesto, a kolekcionari se ne slažu uvijek oko toga koji je proizvod svake godine bio u prvom planu. Ali oni potvrđuju ono što pokazuju Puck i New York Times. Djed Mraz je već prodavao pića, slatkiše i časopise prije nego što ga je Coca-Cola iskoristila.

Šta je Haddon Sundblom zaista uradio za Coca-Colu?

Haddon Sundblom rođen je 22. juna 1899. u Muskegonu, u Michiganu, od oca porijeklom s Ålandskih ostrva, iz švedskog govornog područja Finske, i majke Šveđanke. Godine 1931. Archie Lee iz agencije D’Arcy želi „zdravog“ Djeda Mraza za reklame marke. Coca-Cola tada od Sundbloma naručuje seriju slika. Prvi Djed Mraz pojavljuje se iste godine u The Saturday Evening Postu.

Sundblom se nadahnjuje pjesmom iz 1823. Najprije slika prema prijatelju, Lou Prentissu, penzionisanom trgovačkom putniku. Nakon Prentissove smrti slika sam sebe u ogledalu, a zatim radi prema fotografijama. Njegov Djed Mraz je topao i nasmijan, ljudskih crta, ružičastih obraza i bijele brade. Raznosi igračke, čita pisma, pravi pauzu uz flašu. Nastov Djed Mraz bio je crno-bijela gravura; Sundblomov je slika u boji, svake godine reprodukovana u velikim časopisima, i upravo ga je to ponavljanje urezalo u sjećanje.

Serija traje od 1931. do 1964, godine njegove posljednje verzije. Na toj slici iz 1964. pas je sivi pudl jednog cvjećara iz komšiluka, kojeg je Sundblom naslikao u crno da bi se bolje istakao. Godine 1942. izmišlja i Sprite Boya, vilenjaka koji prati Djeda Mraza u reklamama iz četrdesetih i pedesetih godina. Prema Coca-Coli, njegova platna izlagana su u Louvreu, u Royal Ontario Museumu u Torontu i u Museum of Science and Industry u Chicagu.

Sundblom se ne ograničava na Djeda Mraza. Godine 1957. osavremenjuje lice čovjeka s Quaker Oatsa, koje je ostalo na pakovanjima do 1969. Njegova posljednja narudžba, 1972, jeste naslovnica za božićni broj Playboya. Umire u Chicagu 10. marta 1976. Njegova enciklopedijska odrednica navodi da mu se često pogrešno pripisuje stvaranje savremene slike Djeda Mraza.

Zašto je mit tako žilav?

Zato što je Sundblomova slika bila viđena svuda, i to dugo. Snopes podsjeća: prije televizije, prije filma u boji i prije boje u novinama, stranice časopisa, bilbordi i izlozi Coca-Cole bili su za mnoge Amerikance prvi susret s tim Djedom Mrazom. Phil Mooney dodaje da su te slike decenijama ostajale u domovima. Dijete koje je odraslo s tim slikama pred očima nije imalo nikakvog razloga da traži gravuru iz 1881. u Harper’s Weeklyju.

U Francuskoj se mit oslanja na stvarno sjećanje. Djed Mraz iz časopisa nameće se nakon rata, istovremeno s američkim proizvodima. U decembru 1951. u Dijonu dio svećenstva spaljuje njegovu lutku ispred katedrale, a antropolog Claude Lévi-Strauss 1952. objavljuje „Le Père Noël supplicié“ („Mučeni Djed Mraz“), u kojem to širenje povezuje s američkim uticajem. Bilo je primamljivo zaključiti da je sve izmislila jedna američka marka.

Evo šta je postojalo prije prve Sundblomove slike, s datumom najstarijeg traga koji smo pronašli:

• ime Santa Claus, odštampano u New Yorku 1773;
• posjeta uoči Božića i saonice koje vuče sob, 1821;
• osam sobova i silazak kroz dimnjak, 1823;
• okrugla figura, brada i lula, koje je nacrtao Thomas Nast 1881;
• crveno odijelo s bijelim rubom, na naslovnici Pucka 1902.

Posljednja riječ pripada Philu Mooneyju, koji je situaciju ovako sažeo: ponekad dobiješ zasluge za stvari koje nisi uradio, a ponekad ne dobiješ zasluge za ono što si zaista uradio. Coca-Cola nije izmislila Djeda Mraza. Doprinijela je da se njegov portret ustali na više od trideset godina.