Uveče 16. decembra, u jednoj ulici Mexico Cityja, mala grupa sa svijećama u rukama kuca na vrata. Dvoje djece glumi Mariju i Josipa. Iznutra im jedan glas pjevajući odbija otvoriti. Povorka kreće prema drugoj kući, i tako redom do posljednje, gdje se vrata napokon otvaraju i iza njih čekaju tamales, topli ponche i pinjata u obliku zvijezde. Sutradan se sve ponavlja. Devet večeri zaredom.
To je posada, najmeksičkiji božićni običaj, ali ona je samo jedna etapa sezone koja počinje 12. decembra i završava se tek 2. februara. Naša stranica Božićne tradicije predstavlja je u jednom redu; ovdje pratimo kalendar dan po dan, s datumima i izvorima koji ga objašnjavaju.
Kada počinje i kada se završava Božić u Meksiku?
Sezona se otvara praznikom Djevice od Guadalupe, 12. decembra, kojem prethodi devetnica molitvi započeta 3. decembra. Često porodice baš tog dana postavljaju svoj nacimiento, jaslice, koje ostaju do 2. februara. Meksičke jaslice rado dobijaju i lokalne detalje: kaktuse nopal, ćurke, ženu koja pravi tortilje.
- 12. dec.Praznik Djevice od Guadalupe, postavljanje jaslica.
- 16-24. dec.Devet večeri posada, s pjesmama, ponchem i pinjatama.
- 23. dec.Noche de Rábanos u Oaxaci, takmičenje u rezbarenju rotkvi.
- 24. dec.Nochebuena: Misa de Gallo, kasna večera, Dijete Isus položeno u jaslice.
- 28. dec.Día de los Santos Inocentes, meksički pandan prvoaprilskim šalama.
- 6. jan.Día de Reyes: pokloni Tri kralja i rosca.
- 2. feb.Día de la Candelaria: blagoslov Djeteta Isusa i tamales.
Ovaj kalendar za djecu mijenja sve. Malo meksičko dijete može dobiti jedan poklon uveče 24. decembra, drugi 6. januara, a 2. februara dijeliti tamales s cijelom porodicom.
Šta su Las Posadas u Meksiku?
*Posada* znači „svratište“ ili „konačište“. Posade ponovo prikazuju kako Marija i Josip u Betlehemu traže smještaj, kucajući od vrata do vrata a da ne nađu gdje da prespavaju. Održavaju se svake večeri od 16. do 24. decembra, dakle devet večeri: prema tradiciji, svaka predstavlja jedan mjesec Marijine trudnoće.
Njihovo porijeklo je precizno. Izvori ga smještaju u augustinski samostan San Agustín de Acolman, blizu Mexico Cityja. Godine 1586. ili 1587, zavisno od autora, njegov prior, fray Diego de Soria, dobija od pape Siksta V dozvolu da od 16. do 24. decembra slavi *misas de aguinaldo*, „mise darova“. Vremenom je slavlje izašlo iz okvira crkve i prešlo od kuće do kuće, na ulice i u dvorišta.
Kako izgleda jedna posada?
- Dvije osobe, često djeca, glume Mariju i Josipa; Marija ponekad jaše pravog magarca. Druge povorke jednostavno nose kipiće.
- Predvodnik nosi svijeću zaštićenu papirnim abažurom, a svi ostali idu za njim sa svojim svjetlom.
- Grupa se dijeli: jedna polovina vani pjeva i traži prenoćište, što se kaže pedir posada, a druga odgovara iznutra i odbija.
- Na posljednjim vratima „gostioničari“ prepoznaju hodočasnike i otvaraju. Moli se pred jaslicama, često krunica.
- Onda dolazi slavlje: villancicos, tamales, atole, buñuelos, ponche i pinjata.
Gosti često odlaze s aguinaldom, malom kesicom slatkiša. Običaj je putovao: u San Antoniju, u Teksasu, velika posada svake godine od 1966. ide šetalištem River Walk do katedrale San Fernando, a Filipini su od nje napravili svoju predstavu, *Panunulúyan*.
Zašto božićna pinjata ima sedam krakova?
Božićna pinjata nije magarac ni lik iz crtanog filma: to je zvijezda sa sedam krakova, tradicionalno napravljena oko ćupa od pečene gline. Svaki krak predstavlja jedan od sedam smrtnih grijeha. Kada je razbiju, simbolično „uništavaju“ grijehe, a voće i bomboni koji ispadnu dijele se među svima.
Ona je dio svake večeri posade, i to je trenutak koji djeca čekaju cijelo veče. Krakovi su obloženi papirom u boji i dugim resama koje lete pri svakom udarcu.
Danas pinjata u obliku zvijezde stoji uz one u obliku likova, a mnoge su od kartona umjesto od pečene gline. Sama struktura ostaje zajednički izazov: svako dijete udara kad dođe na red, dok odrasli pjevaju i povlače uže kako bi se zvijezda dizala i spuštala.

Kako izgleda Nochebuena, veče 24. decembra?
Dvadeset četvrti decembar zove se Nochebuena, „dobra noć“. Porodice idu na Misa de Gallo, „misu pijetla“, koja se služi kasno uveče, a zatim se okupljaju na velikoj večeri. Te večeri se napokon u jaslice dodaje figurica Djeteta Isusa, Niño Dios, koja je prazna čekala od 12. decembra.
Na stolu se nalazi bacalao, slani bakalar spremljen kao gulaš, romeritos, biljka mesnatih listova koja se kuha prije nego što se posluži u moleu, često s pljeskavicama od škampi, te ćurka ili šunka. Djeca se igraju prskalicama, *luces de Belén*, „betlehemskim svjetlima“. Prema El Universalu, ovi izdanci jeli su se već prije osvajanja, a kako jelo ne sadrži meso, ustalilo se za postne obroke uoči praznika, a 24. decembar je bio upravo takav dan. Pokloni se često otvaraju u ponoć, a sam Božić je prilično miran dan.
Cvijet Nochebuena
Biljka koju ostatak svijeta zove božićna zvijezda ili poinsettia u Meksiku nosi ime praznika: flor de Nochebuena. Prije osvajanja zvala se *cuetlaxochitl* na nahuatlu, što Gaceta UNAM prevodi kao „cvijet koji vene“. Koristila se u obredima, a vladari su je uzgajali u svojim vrtovima.
Njeno englesko ime dolazi od Joela R. Poinsetta, koji je 1825. godine imenovan za prvog izaslanika Sjedinjenih Država u Meksiku. Zemlju napušta 1828, a vrt Bartram u Philadelphiji predstavlja „Poinsettiju“ krajem 1829. godine. Prema Gaceti UNAM, Evropa je 2018. godine proizvela oko 110 miliona sadnica, Sjedinjene Države 50 miliona, a Meksiko 19 miliona.
Šta je Noche de Rábanos u Oaxaci?
Svakog 23. decembra glavni trg Oaxace, na jugu zemlje, ispuni se rezbarenim rotkvama. Jaslice, plesači, crkve, životinje: više od stotinu učesnika rezbari čitave prizore u divovskim rotkvama. Grad organizuje ovo takmičenje od 1897. godine.
Prema Mexico News Dailyju, sve rotkve dolaze s istog polja u Santa Cruz Xoxocotlánu. Siju se u tri navrata kako bi bile različite veličine, tehnikama zbog kojih nisu za jelo, a beru se 19. decembra. Prizor traje samo nekoliko sati: kada se izrezbare, rotkve venu i gube oblik. Druge kategorije koriste suho cvijeće i listove kukuruza.
Legenda kaže da su u 18. vijeku neki monasi u decembru pronašli zaboravljene rotkve i donijeli ih na pijacu kao zanimljivost. Ono što je sigurno jeste da su povrtlari i prije takmičenja rezbarili prevelike rotkve kako bi privukli kupce na božićnoj pijaci.
Pastorelas i Santos Inocentes
U cijeloj zemlji sezona je i vrijeme pastorelas, pastirskih igrokaza u kojima se pojavljuju arhanđel Mihael, đavo Luzbel i jedan smiješni pustinjak na putu za Betlehem. Dvadeset osmog decembra, na dan Santos Inocentes, ljudi jedni drugima zbijaju šale, kao u Francuskoj 1. aprila: najklasičnija je posuditi neku stvar pod lažnim izgovorom.

Ko donosi poklone u Meksiku: Santa Claus, Niño Dios ili Tri kralja?
Sva trojica, zavisno od porodice. U Meksiku se jednostavno kaže Santa Claus, uz zadržano englesko ime, i on dolazi uveče 24. decembra. U mnogim domovima božićne poklone donosi Niño Dios, Dijete Isus. A 6. januara dolaze Reyes Magos, Tri kralja, koji često donesu najviše poklona. Njihova imena objašnjena su u tekstu imena Djeda Mraza širom svijeta.
Ove navike nisu toliko stare koliko bi se moglo pomisliti. Jedan članak UNAM Globala, medija Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, podsjeća da darivanje djece na dan Tri kralja nije kolonijalna tradicija: ustalilo se u 19. vijeku. Jedan profesor u njemu Santa Clausa naziva „anglosaksonskom tradicijom“.
U noći 5. januara djeca stave cipelu pored vrata i ponekad svoje pismo Kraljevima povjere balonu napunjenom helijem. Šestog januara dijeli se rosca de Reyes, slatki kolač u obliku vijenca u kojem je skrivena mala figurica Djeteta Isusa. Ko je pronađe, časti tamalesima 2. februara, na Candelariju, dan kada se u crkvi blagosilja Dijete Isus iz jaslica, često posebno obučeno za tu priliku. Više o Tri kralja pročitajte u tekstu ko donosi poklone širom svijeta.
Jelka je, pak, stigla kasnije, najprije kod stranaca nastanjenih u Meksiku, a zatim i u meksičke porodice. Na kraju je počela obarati rekorde: 2009. godine Mexico City je postavio jelku visoku 110,35 metara, koju je Guinness tada priznao kao najveću na svijetu. Ako želite pisati Djedu Mrazu prije njegovog dolaska 24. decembra, posjetite našu stranicu za pismo.
Izvori
- Wikipedia, Christmas in Mexico
- Wikipedia, Las Posadas
- Mexico News Daily, Joseph Sorrentino, December's posadas, 2020
- Mexico News Daily, Christmas in Oaxaca means it's time for radishes, 2019
- Gaceta UNAM, Rafael López, Nochebuena, la flor que México le regaló a la Navidad, 2019
- UNAM Global, Leonardo Huerta Mendoza, Los Reyes Magos seguirán existiendo
- El Universal, La historia detrás de los romeritos que comemos en Navidad y Año Nuevo



