Kako se Djed Božićnjak zove u svijetu? Njegova imena, zemlju po zemlju

Zašto Djed Božićnjak ima toliko imena?

Gotovo sva imena Djeda Božićnjaka mogu se svrstati u četiri obitelji. Prva je obitelj sveca: Sinterklaas u Nizozemskoj, Święty Mikołaj u Poljskoj, Άγιος Βασίλης u Grčkoj. Druga od njega čini božićnog „oca“ ili „čovjeka“: Père Noël, Father Christmas, Babbo Natale, Weihnachtsmann, Kerstman. Treća ga veže uz zimu, poput ruskoga Дед Мороз, „djeda Mraza“, ili mađarskoga Télapó, „oca Zime“. Četvrta dolazi iz starih nordijskih vjerovanja: jarac u Finskoj, patuljak sa seoskog imanja u Norveškoj i Švedskoj.

I samo englesko ime dolazi iz prve obitelji. Santa Claus iskrivljeni je oblik imena Sinterklaas, nizozemskog imena svetoga Nikole, biskupa iz Mire u 4. stoljeću. Jedan njegov oblik, „St. A Claus“, pojavljuje se u njujorškom tisku već 1773., a nizozemska pjesma koju je John Pintard objavio u New Yorku 1810. još piše „Sancte Claus“. Cijela je priča o toj preobrazbi ispričana u članku prava priča o Djedu Božićnjaku.

Ime često otkriva i datum. Svetac dolazi na svoj blagdan: 6. prosinca Nikola, 1. siječnja Bazilije. „Božićni čovjek“ dolazi 24. navečer. Djed Mraz pak služi Novoj godini. Znati kako neka zemlja zove Djeda Božićnjaka gotovo uvijek znači znati kada njezina djeca otvaraju darove.

Père Noël, Babbo Natale, Papá Noel: imena božićnog „oca“

U Francuskoj, u francuskom dijelu Belgije, u francuskom dijelu Švicarske i u Quebecu kaže se Père Noël. Ime ima čak i službenu adresu: od 1962. francuska pošta La Poste odgovara na dječja pisma. Služba je nastala za ministra pošta Jacquesa Marettea, uz pomoć njegove sestre, pedijatrice i psihoanalitičarke Françoise Dolto. Tajništvo Père Noëla smješteno je u Libourneu, u departmanu Gironde, i danas prima više od milijun pisama godišnje. Ako želite napisati svoje, posjetite našu stranicu za pisma.

Engleska ima svoj lik, stariji od Santa Clausa: Father Christmas. Godine 1616., u svojoj predstavi *Christmas, His Masque*, Ben Jonson daje mu da govori kao staromodni starac koji ponavlja „I am old Gregorie Christmas still“. U viktorijansko doba postaje simbol obilnog stola, a zatim se postupno stapa s američkim Santa Clausom. Danas britanska djeca koriste oba imena bez razlike.

Talijanski kaže Babbo Natale. Rječnik Treccani pojašnjava da je *babbo* razgovorna i nježna riječ za „tatu“, osobito česta u Toskani, a Babba Natalea opisuje kao bradatog starca u crvenoj odjeći obrubljenoj bijelim koji djeci donosi darove. Portugalski kaže Pai Natal, španjolski u Španjolskoj i Argentini Papá Noel, katalonski Pare Noel. U Brazilu se piše Papai Noel, a od milja ga zovu i Bom Velhinho, „dobri starčić“.

• Wales: Siôn Corn, doslovno „Ivan od dimnjaka“
• Irska (na irskom): Daidí na Nollag, „božićni tata“
• Danska: Julemanden, „božićni čovjek“
• Hrvatska: Djed Božićnjak, „božićni djed“
• Čile: Viejito Pascuero, doslovno „uskrsni starčić“
• Kina: 圣诞老人 (Shèngdàn Lǎorén), „božićni starac“
• Japan: サンタクロース (Santa Kurōsu), kojeg djeca često zovu サンタさん (Santa-san)

U Japanu je englesko ime zadržano gotovo nepromijenjeno, zapisano katakanom, pismom rezerviranim za strane riječi. Nastavak *-san*, koji se dodaje imenu odrasle osobe koju poštujemo, dovoljan je da posjetitelj postane blizak.

Kako se Djed Božićnjak kaže na njemačkom i nizozemskom?

Na njemačkom se Djed Božićnjak zove der Weihnachtsmann, „božićni čovjek“. Najprisutniji je na sjeveru, u središtu i na istoku Njemačke. Popularnim ga je učinila pjesma *Morgen kommt der Weihnachtsmann* Augusta Heinricha Hoffmanna von Fallerslebena, napisana između otprilike 1835. i 1840. Godine 1848. slikar Moritz von Schwind u listu *Münchener Bilderbogen* objavljuje „Herra Wintera“, strogu figuru od koje se ljudi drže podalje, često navođenu među pretke tog lika.

U katoličkim krajevima njemačkoga govornog područja, u južnoj Njemačkoj, Austriji i dijelu Švicarske, darove ne donosi on, nego Christkind, Djetešce Isus. U Austriji poštanski ured u Christkindlu, dijelu grada Steyra, od 1950. prikuplja pisma upućena Djetešcu Isusu. Amerikanci su njegov umanjenički oblik *Christkindl* pretvorili u Kris Kringle, koji je već od 1845. postao još jedno uobičajeno ime Santa Clausa u nekim dijelovima Sjedinjenih Država.

U Nizozemskoj i Flandriji jezik razlikuje dva lika. Kerstman, „božićni čovjek“, jest Djed Božićnjak na američki način. Sinterklaas je sveti Nikola, i on je veliki darivatelj: večer darova, *pakjesavond*, pada 5. prosinca. Stiže parobrodom sredinom studenoga, prve subote nakon 11. studenoga, u luku koja se mijenja svake godine. Njegov bijeli konj Amerigo umirovljen je 2019., a zamijenio ga je Ozosnel.

Knjiga koja je ustalila sliku Sinterklaasa jest slikovnica za djecu iz 1850., *Sint-Nicolaas en zijn knecht* („Sveti Nikola i njegov sluga“), koju je napisao učitelj Jan Schenkman; vjerojatno je pomogla da blagdan svetoga Nikole postane dječji blagdan. O slugi, Zwarte Pietu, raspravlja se od 2010-ih, a mnogi ga mediji danas prikazuju samo s tragovima čađe: tada ga zovu *roetveegpiet*.

Joulupukki, Julenissen, Jultomten: zašto jarac i patuljak?

Finsko ime uvijek iznenadi: Joulupukki znači „božićni jarac“ ili „jarac Yulea“. Potječe od narodnog običaja *nuuttipukki*: čovjek, često stariji, prerušen u jarca, išao je od kuće do kuće i dobivao ostatke božićnog objeda. Lik je s vremenom izgubio rogove i dobio bijelu bradu, ali ime je ostalo. Pripisuje mu se supruga, Joulumuori, „božićna starica“, o kojoj predaja malo govori.

Adresu mu je dao radio. Godine 1927. voditelj finskog radija Yle Markus Rautio objavljuje da Joulupukki živi na Korvatunturiju, planini u Laponiji čije ime znači „Planina uho“. Korvatunturi se danas nalazi na granici između Finske i Rusije. Za nastavak te zemljopisne priče, od Rovaniemija do Sjevernog pola, pogledajte gdje živi Djed Božićnjak.

U Norveškoj se čeka Julenissen, a u Švedskoj Jultomten. Oba imena dolaze od *nissea* ili *tomtea*, malog duha koji je bdio nad imanjem: *tomte* znači otprilike „čovjek s imanja“. Isprva se od njega ništa nije tražilo, nego ga se hranilo: zdjelicom kaše s grumenom maslaca na vrhu, koju je u Norveškoj zamijenila riža na mlijeku. U Danskoj ih 1840-ih umjetnici poput Lorenza Frølicha i Johana Thomasa Lundbyea pretvaraju u *julenisser*, donositelje darova.

Lice švedskog tomtea dolazi od jedne ilustratorice. Godine 1881. Jenny Nyström crta *Tomtena* pjesnika Viktora Rydberga s bijelom bradom i crvenom kapicom, nadahnuta vlastitim ocem. Švedska je uostalom prije njega poznavala još jednog darivatelja: julbock, božićnog jarca, koji je donosio darove sve do 19. stoljeća.

Kako se Djed Božićnjak zove u Rusiji i na istoku Europe?

U Rusiji se zove Дед Мороз (Ded Moroz), doslovno „djed Mraz“. Ne dolazi za Božić, nego za Novu godinu, a putuje sa svojom unukom Снегурочка (Snjeguročka), Snježnom djevojkom, u dugoj srebrnoplavoj haljini. Lik je imao buran život: 1928. sovjetska vlast proglašava ga „saveznikom popa i kulaka“. Dana 28. prosinca 1935. pismo Pavela Postiševa objavljeno u *Pravdi* ponovno otvara vrata novogodišnjim proslavama i Ded Moroz se vraća.

Danas ima adresu: 1998. moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov proglasio je grad Veliki Ustjug, u Vologdskoj oblasti, službenim boravištem ruskoga Ded Moroza. Bjelorusija mu je dala drugi dom, u nacionalnom parku Bjelovješka šuma.

Ime je pratilo političku kartu 20. stoljeća. Nakon 1948. komunistička Rumunjska uvodi Moș Gerilă, izravnu prilagodbu Ded Moroza, uz tradicionalnog Moș Crăciuna, „božićnog starca“. U Bugarskoj Дядо Мраз (Djado Mraz) uvezen iz Rusije stoji uz Дядо Коледа (Djado Koleda), tradicionalnog božićnog djeda.

• Ukrajina: Дід Мороз (Did Moroz)
• Bjelorusija: Дзед Мароз (Dzied Maroz)
• Poljska: Dziadek Mróz, uz Święty Mikołaj (sveti Nikola) i Gwiazdora
• Češka: Děda Mráz, ali darove donose Ježíšek, malo Isusovo djetešce, i Svatý Mikuláš
• Hrvatska: Djed Mraz; Srbija: Деда Мраз (Deda Mraz); Bosna: Djeda Mraz; Slovenija: Dedek Mraz
• Mađarska: Télapó, „otac Zima“, i Mikulás, sveti Nikola, početkom prosinca

Zašto se grčki Djed Božićnjak zove Bazilije?

U Grčkoj se donositelj darova zove Άγιος Βασίλης (Agios Vasilis), uobičajeni oblik imena Άγιος Βασίλειος ο Μέγας, sveti Bazilije Veliki. Bazilije je bio biskup Cezareje u Kapadociji i umro je u Cezareji oko 1. ili 2. siječnja 379. Njegov blagdan pada 1. siječnja: stoga su Grci dugo darove razmjenjivali toga dana, a ne 25. prosinca.

Novogodišnji kolač nosi njegovo ime: vasilopita. Legenda kaže da su ubirači poreza stanovnicima Cezareje oduzeli nakit. Bazilije ih prisiljava da vrate zlato, ali više nitko ne zna što je čije. Tada ispeče veliki kolač sa zlatom unutra i podijeli kriške: svatko pronađe svoje. I danas se prije pečenja u tijesto stavlja kovanica. Vasilopita se reže navečer 31. prosinca ili 1. siječnja, po jedna kriška za svakog člana obitelji, često i jedna za Krista i jedna za svetoga Bazilija, a tko pronađe kovanicu, imat će sreće cijele godine.

Kako Meksikanci i Kanađani zovu Djeda Božićnjaka?

U Meksiku se kaže jednostavno Santa Claus, uz zadržano englesko ime. No on nije sam: djeca čekaju i El Niño Dios, Dijete Boga, a osobito los Tres Reyes Magos, Sveta tri kralja, koji dolaze u noći s 5. na 6. siječnja. Te večeri mnoga djeca ostavljaju cipelu pokraj vrata. Neka stave pismo u balon napunjen helijem i puste ga u nebo. Jedan sveučilišni profesor kojeg je intervjuirao UNAM kaže jednostavno: u Meksiku „imamo i anglosaksonsku tradiciju Santa Clausa“, ali blagdan Tri kralja i dalje zaključuje sezonu.

Meksička pošta igra igru s obje strane. Svakog prosinca Palacio Postal u Ciudad de Méxicu, u ulici Tacuba, postaje „Palacio de los Deseos“, a božićni sandučići postavljaju se u 337 poštanskih ureda diljem zemlje. Santa Claus ima adresu s poštanskim brojem, Calle Regalo br. 5, Colonia Nieve, Alcaldía Polo Norte, C.P. 00695, a Tri kralja imaju drugu. Correos de México prima prosječno 22 000 pisama godišnje, a 2019. poslano je 19 365 odgovora.

U Kanadi ime ovisi o jeziku: Santa Claus na engleskom, Père Noël na francuskom. Oba lika dijele istu adresu, vjerojatno najpoznatiju na svijetu: Santa Claus, North Pole, H0H 0H0, Canada. Kanadska pošta odgovara djeci više od četrdeset godina, na jeziku njihova pisma. Program prima više od milijun pisama godišnje i oslanja se na volontere, zaposlenike i umirovljenike pošte; do 2012. već je odgovorio na više od 20 milijuna pisama u trideset godina.

Kanada je otišla dalje od drugih: 23. prosinca 2008. savezna vlada dodijelila je Djedu Božićnjaku kanadsko državljanstvo. U Sjedinjenim Državama, napokon, kaže se Santa Claus, Santa ili Saint Nick, a stari Kris Kringle preživljava u filmovima i pjesmama. Na havajskom postaje Kanakaloka.